Ideje na stolu
Ideje na stolu ,
Otvoriti šampanjac u polju lavande, malo sjediti u prirodi, mirisati, uživati? Zašto ne, reći će Branka Ćubelić, poduzetnica snažnog duha, koja se nakon života u Australiji vratila u zaboravljeno mjesto Zrin, rodno mjesto svog oca, gdje je nakon 80 godina postala prva župljanka. Oživljava mjesto sadnjom 10.000 grmova lavande, otvara etno-kuću, organizira prvi Festival lavande u Banovini i okuplja potomke Zrinjana iz cijelog svijeta. Uz turizam, Branka pokreće izradu rodoslovlja Zrinjana s 3500 imena. Njena vizija i zarazni optimizam pokreću ljude, vraćaju život u kraj koji je dugo bio zaboravljen, a ona sama poručuje: „Uvijek poslije noći dolazi sunce!“
Prikaži višeSezona 1
Ideje na stoluIdeje na stolu je Net.hr-ov podcast o životu, biznisu i idejama – bez površnosti i klišeja. Novinarka Katarina Dimitrijević Hrnjkaš razgovara s poduzetnicima, inovatorima i stručnjacima koji stvaraju rješenja, pokreću projekte i mijenjaju industrije. Novi uvidi i ideje svaki mjesec, ekskluzivno na Voyo.Žanr: PodcastDržava: Hvratska, Hrvatska
44:14
18. epizoda
Gosta Zorana Savića na Islandu su svi zvali za ćevape, sad u Ćorama radi kobasice kakve svijet nije vidio: 'To je nauka'.
55:16
17. epizoda
Financijska stručnjakinja Sabina Gradištanac Škrgatić savjetuje kako držati novčanik pod kontrolom: 'Ovo napravite čim sjedne plaća'.
14:31
16. epizoda
Muzej iluzija: Hrvatski genijalci stvorili svjetski brend koji vara mozak kojeg milijuni žele vidjeti!
29:11
15. epizoda
Kako zaraditi 50 eura za sat vremena? Hrvatski YouTuber Neno Hadžihajdić otkriva fascinantni svijet.
12:56
14. epizoda
Petra Boić-Petrač: 'Svaki tjedan pojedemo plastiku veličine kartice! Evo što možemo napraviti još danas'
24:17
13. epizoda
Davor Bruketa: 'Trag ljudskosti dobiva na vrijednosti, ali je fascinantno što AI može - igramo se!'
21:26
12. epizoda
Davor Aničić, čelnik tvrtke koja se bavi umjetnom inteligencijom otkriva kako umjetna inteligencija može dovesti do neslućenih pronalazak u medicini i na čemu se već radi
1:06:08
11.epizoda
Dragica Jerkov, splitska poduzetnica poznata po luksuznim kuhinjama, u svojim 60-ima napravila je veliki zaokret: preselila se u Liku i pokrenula pionirski biznis proizvodnje organskog gnojiva od otpadne ličke ovčje vune. Od materijala koji je bio proglašen opasnim otpadom, stvorila je proizvod koji osvaja zlata za inovacije, sprječava klimatske promjene, štiti biljke od puževa i zadržava vlagu u tlu. Njena tvornica u Otočcu surađuje sa znanstvenicima, a proizvodi su već privukli pozornost Saudijske Arabije i Dubaija. Dragica Jerkov kaže: 'Kad počnete ovako kasno, ne smijete u ničemu pogriješiti!“
42:47
10.epizoda
Otvoriti šampanjac u polju lavande, malo sjediti u prirodi, mirisati, uživati? Zašto ne, reći će Branka Ćubelić, poduzetnica snažnog duha, koja se nakon života u Australiji vratila u zaboravljeno mjesto Zrin, rodno mjesto svog oca, gdje je nakon 80 godina postala prva župljanka. Oživljava mjesto sadnjom 10.000 grmova lavande, otvara etno-kuću, organizira prvi Festival lavande u Banovini i okuplja potomke Zrinjana iz cijelog svijeta. Uz turizam, Branka pokreće izradu rodoslovlja Zrinjana s 3500 imena. Njena vizija i zarazni optimizam pokreću ljude, vraćaju život u kraj koji je dugo bio zaboravljen, a ona sama poručuje: „Uvijek poslije noći dolazi sunce!“
46:25
9. epizoda
Hrvatska se početkom svibnja predstavila na sajmu ATM Dubai, jednom od najvećih turističkih sajmova na svijetu, s ciljem privlačenja gostiju s Bliskog istoka, Azije i Australije. Direktor HTZ-a Kristjan Staničić u podcastu Ideje na stolu istaknuo je kako Dubai postaje globalno čvorište i kako su Hrvatsku prepoznali kao premium destinaciju. A što ima Hrvatska ponuditi kad stane uz bok Dubaiju? Itekako ima, a Staničić otkriva koji su naši aduti koje drugi nemaju te zašto smo fokus okrenuli prema – Indiji! U razgovoru otkriva i tko od gostiju najviše troši i trebaju li nam novi hoteli ili novi apartmani na Jadranu.
46:22
8.epizoda
Braća Hrvoje i Domagoj Boljar iz Duge Rese osmislili su Earthbound — prvu ekstremno ekološku tenisicu na svijetu, izrađenu isključivo od prirodnih materijala poput kukuruza, eukaliptusa, konoplje, vune i prirodne gume. Nazivali su ih „čudacima“, danas ih cijene i divovi poput Nikea i Adidasa. Njihove tenisice imaju certifikat koji potvrđuje da su one jednako sigurne kao dude za dječje bočice ili pelene. Njihove tenisice kupuju ljudi iz cijeloga svijeta, a kad bi ih netko bacio i u šumu – one bi se jednostavno razgradile.
45:59
7. epizoda
Bruce Yerkovich, američko-hrvatski znanstvenik i poduzetnik, prije 17 godina doselio se u Liku nakon što je preživio melanom si odlučio život posvetiti novom smislu. Na ranču Linden Tree ugostio je i Elona Muska, a sada razvija megaprojekt Srce Like vrijedan 440 milijuna eura, koji uključuje hotele, golf i polo teren te air park. Bruce želi očuvati prirodnu Liku i stvoriti održivi, luksuzni i integrativni turizam koji ne uništava okoliš, već ga njeguje. Njegova životna misija: ostaviti svijet boljim nego što ga je zatekao. Otkriva i je li bolja lička rakija ili američki viski i kako je postao čuvar starih sorti jabuka u ime čovječanstva.
37:01
6. epizoda
Povratnici u Hrvatsku sve češće koriste poticaje od 7000 eura za pokretanje vlastitog posla u domovini - u četiri godine iskoristilo je to više od 900 ljudi, a interes raste. Mjeru mogu koristiti i domaći poduzetnici koji se iz razvijenih područja presele u manje razvijene županije, na primjer u Sisačko-moslavačku županiju. Kako do tih poticaja korak po korak, što se sve može prijaviti, koje su mogućnosti – ali i odgovornosti – otkriva Kristijan Buza iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
28:39
5. epizoda
Ekonomist Velimir Šonje otkriva da je prosječan radni staž starosnih umirovljenika u Hrvatskoj 33 godine, što je znatno manje nego u razvijenijim zemljama poput Njemačke i Slovenije. Posljedično, prosječna mirovina u Hrvatskoj je oko 580 eura, a s više od 41 godinom staža primaju oko 715 eura. Vrlo malo građana koristi treći mirovinski stup. Šonje otkriva zašto mirovinski sustav u Hrvatskoj i nije loš te otkriva kako uz minimalna ulaganja od samo 10 eura mjesečno podignuti mirovinu za oko 100 eura. Odgovara i na pitanje kad je „zadnji“ vlak za treći mirovinski stup da bi se on isplatio.
1:03:53
4.epizoda
Poduzetnik Ante Lučić iz Zagreba osnivač je školskog programa koji djecu od 10 do 18 godina uči poduzetništvu i kako voditi vlastitu vrtku. U njegovom „inkubatoru“ školarci osmišljavaju vlastite proizvode i usluge, istražuju tržište, provode poslovne planove, pišu prave mailove pravim tvrtkama i sklapaju poslove. Uče što znači uspjeh, ali i kako „preživjeti“ poslovni krah. Na kraju programa djeca svoju tvrtku, proizvod i uslugu prezentiraju stvarnim poduzetnicima od kojih neki doslovno zanijeme kad vide što su djeca poduzetnici iskreirala.
1:01:05
3.epizoda
Prof. Aleksandra Aničić Vučinić s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu otkriva zašto su stara odlagališta otpada moguće novi rudnici i mogući izbor bogaćenja u budućnosti: „Da mogu birati, unucima bih kupila jedno brdo kao što je Jakuševac“! Ova stručnjakinja za otpad otkriva jesu li energane na otpad noćna mora ili je istina nešto sasvim drugo i poručuje: „Doći će vrijeme kad ćemo otpad kemijski reciklirati kao što je Spock u Zvjezdanim statama materijalizirao hranu“.
40:32
2.epizoda
Stručnjak za financije i investicijsko zlato Saša Ivanović iz Centra zlata, otkriva kako izgleda tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj te tko kupuje zlatne poluge, a tko prodaje zlatne zube. Otkriva kako zaraditi na zlatu, pravila trgovanja, što utječe na cijenu te zašto zlato ostaje atraktivno u nesigurnim vremenima. Epizoda otkriva emotivne epizode kada su dukati značili spašavanje života u ratu, ali i nevjerojatne priče u kojima su se pojedinci obogatili kad su u dimnjaku našli „neke peruanske novčiće“.
50:18
1.epizoda
Dubravko Ranilović, vlasnik agencije „Kastel“ i predsjednik strukovnog udruženja pri HGK, objašnjava zašto je prosječna cijena stana početkom 2025. iznosila 2.200 eura po kvadratu te kako su u središtu Zagreba dosegnuti ekstremi od 6.000 eura. Govori o tome gdje živi srednji sloj, kako doći do vlastite nekretnine, tko su kupci gotovinom i što stranci rade s nekretninama u Hrvatskoj. Uz to, donosi i praktične savjete kako malim trikovima povećati vrijednost nekretnine i prodati je skuplje.
Slični sadržaji
